Propisi i obaveze

Ramazan

Ramazan (arap.: رمضان, Ramaḍān) je deveti mjesec u islamskom kalendaru. To je za muslimane sveti mjesec jer je u njemu počela Objave Kur’ana, u mubarek noći Kadra. U toku ramazana muslimanima je naređen post. Ramazanski post je treći od pet stupova Islama. Za vrijeme Ramazana islamskim je vjernicima od zore do zalaska sunca zabranjeno konzumiranje bilo kakve hrane, pića (uključujući i vodu), te seksualni odnosi i pušenje duhana.

Po riječima Poslanika Muhammeda a.s., uz jelo i piće, ove stvari kvare post: laž, psovka, ogovaranje, kleveta i strastven pogled.

Ako se nešto u zaboravu pojede ili popije, to ne kvari post, uz uvjet da vjernik s time prestane čim se prisjeti da posti. S druge strane, ako se nemarom prilikom abdesta (obrednog pranja pred namaz) ili kupanja proguta samo kap vode, post je automatski pokvaren. Na taj način Islam razlikuje nepažnju od nemarnosti.

Ajet o postu:
“O vjernici! Propisuje vam se post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili, i to neznatan broj dana; a onome od vas koji bude bolestan ili na putu – isti broj drugih dana. Onima koji ga jedva podnose – otkup je da jednog siromaha nahrane. A ko drage volje da više, za njega je bolje. A bolje vam je, neka znate, da postite.”

U Islamu su djela valjana ako se učine u ime Allaha pa je potrebno prije zore odlučiti (učiniti nijjet) postiti u ime Allaha.

Post se prekida u trenutku zalaska sunca. Taj dnevni obrok zove se iftar i dobro je djelo organizirati iftar za prijatelje, rodbinu i sl. Zapisane su riječi Poslanika Muhammeda a.s. (prenosi ih Albani): “Ko nahrani postača imat će nagradu kao i onaj što je postio, a postaču nagrada neće biti umanjena.”

Neke su skupine ljudi nisu dužni postiti: to su djeca prije puberteta i mentalno zaostale osobe. Nekim se skupinama dozvoljava odgoditi post, ženama nakon poroda i u vrijeme mjesečnice obvezne su odgoditi post (i sve druge islamske dužnosti) i nadoknaditi ga kasnije, putnicima, ratnicima, bolesnicima, onima koji ne mogu post izdržati zbog teških poslova, iznemoglima od starosti, ženama u trudnoći i dojenju ako ne mogu post izdržati. Sve ove skupine dužne su kasnije kroz godinu nadoknaditi post dan za dan (da ne stigne sljedeći ramazan,a da nisu napostili prethodni) ili nahraniti po jednog siromaha za svaki propušteni dan posta.

Ramazanski post završava s krajem mjeseca ramazana, dakle, 1. shawwala. Taj blagdan se naziva Ramazanski bajram (arap. عيد الفطر Eid ul-Fitr). Tog se dana klanja poseban, tzv. Bajram-namaz te se posjećuju preminuli rođaci na grobljima. Obitelji razmjenjuju darove i obilnim obrocima proslavljaju doček jos jednog velikog muslimanskog blagdana Bajrama.

Koristi posta:
Post je vježba izdržljivosti, snage volje i vjere. Musliman odlučuje postiti da bi ispunio obvezu prema Alahu i tako učvršćuje svoj karakter uskraćujući si ispunjenje osnovnih ljudskih potreba: za jelom i pićem. Post je sredstvo promicanja solidarnosti sa onima koji žeđaju i gladuju zbog siromaštva, a ne svojom voljom. Post je u službi zdravlja. Smatra se da se uz post tijelo lakše očisti od nagomilanih štetnih tvari.

Teravije i mukabele
Muslimani u ovom mjesecu odlaze navečer u džamije na teravije, koje su do tri puta duže od dnevnih namaza. Ramazan je za muslimane svet po tome što je u njemu započela objava Kur’ana Poslaniku Muhammedu a.s.. Jedna od deset posljednjih noći ramazana (nije tačno naznačeno koja, ali muslimanski učenjaci pretpostavljaju da je 27.) naziva se Laylat-al Qadr, Lejletul Kadr, to je noć kada je Muhammed a.s. primio prve ajete Kur’ana. Muslimani se trude tokom ramazana pročitati čitav Kur’an, po uzoru na Muhammeda a.s. Važno je, međutim, razumjeti značenje pročitanog i njegova primjena u svakodnevici. U toku ramazana u džamijama organiziraju se i tzv. mukabele. To su sijela na kojima jedan dio poznavatelja Kur’ana čita ili recitira Kur’an, a ostali slušaju i na taj način uče.

Sadekatul-fitr (ili zekatul- fitr)
Sadekatul-fitr je bajramski doprinos koji muslimani daju (u ime Alaha) siromasima krajem ramazana, pred Bajram. Najniži iznos sadekatul- fitra određuje se u najzastupljenijoj namirnici u određenoj zemlji npr. pšenici, ječmu, riži, datuljama i sl. Islamske zajednice to preračunavaju u novac jer je dopušteno dati protuvrijednost u novcu u približnoj vrijednosti jednodnevne ishrane za jednu osobu. Taj se doprinos daje da bi siromašni bili pošteđeni oskudice i traženja milostinje na Bajram.

Kome se daje sadekatul- fitr:
Siromašnima, a među njima prednost imaju članovi šire porodice i komšija, za potrebe Islamske zajednice.

Kome se ne može dati sadekatul- fitr:
Bogatima (onima koji su i sami sposobni izdvojiti sadekatul- fitr), rođacima po uzlaznoj i silaznoj lozi, dakle, roditeljima i njihovim roditeljima, djeci, unucima. Uz sadekatul- fitr muslimani uobičajeno u mjesecu ramazanu daju i zekat, čime ispunjavaju četvrtu praktičnu dužnost islama (četvrti od pet stubova islama).

Najnovije objave

To Top